Vijesti

2026-09-08 13:01:00

Postoji li iznos prometa nakon kojeg MORATE iz obrta preći u d.o.o.?

Postoji li iznos prometa nakon kojeg MORATE iz obrta preći u d.o.o.?
Odakle potiče zabluda o „obaveznom prelasku?
 
Preduzetnici često miješaju tri potpuno različita zakonska pojma:

 

  1. Prag za gubitak paušalnog statusa oporezivanja (Zakon o porezu na dohodak FBiH)
  2. Zakonski prag za obavezni ulazak u PDV sistem (Zakon o PDV-u BiH)
  3. Prelazak sa obrta na privredno društvo (d.o.o.)

 

Kada obrtnik pređe određeni promet, zakon ga ne tjera da otvori firmu, već mijenja njegov poreski i računovodstveni tretman:

 

  1. Prekoračenje limita za paušalno plaćanje poreza
    Ako poslujete kao paušalni obrtnik, prekoračenjem propisanog godišnjeg dohotka/prometa gubite pravo na paušalno oporezivanje. To ne znači da morate otvoriti d.o.o., već imate zakonsku obavezu da pređete na redovno vođenje poslovnih knjiga (vođenje Knjige prihoda i rashoda – KPR, Knjige prometa – KP i Knjige osnovnih sredstava – KOS) uz oporezivanje stvarne razlike između naplaćenih prihoda i plaćenih rashoda po stopi od 10%.
  2. Prekoračenje praga za ulazak u sistem PDV-a
    Kada oporezivi promet obrta u prethodnih 12 mjeseci pređe zakonski definisan prag (100.000 KM), obrtnik je dužan podnijeti zahtjev Upravi za indirektno oporezivanje (UIO BiH) za registraciju PDV obveznika. Obrt sasvim legalno može poslovati u sistemu PDV-a – promet može iznositi stotine hiljada maraka, a da i dalje ostanete registrovani isključivo kao obrt.
Ako zakon ne nalaže prelazak, KADA i ZAŠTO obrt treba prebaciti u d.o.o.?
 
Iako vas niko administrativno ne primorava, u praksi postoje četiri ključna razloga zbog kojih ozbiljan rast poslovanja diktira prelazak na d.o.o.:

 

  1. Pitanje rizika i lične imovine (Najvažniji faktor)
  • U obrtu: Vlasnik garantuje za sve poslovne dugove, neizmirene poreske obaveze, dobavljače i kredite cjelokupnom svojom ličnom imovinom (kuća, stan, privatni računi, automobil).
  • U d.o.o.: Vlasnik odgovara isključivo do visine unesenog osnivačkog kapitala. Lična imovina osnivača je potpuno odvojena i zaštićena od poslovnih rizika. Kako promet i obim ugovora rastu, tako raste i rizik koji više nije pametno nositi na privatnim leđima.
  1. Poreska matematika i reinvestiranje profita
  • U obrtu: Sav ostvareni neto dohodak (dohodak nakon priznatih rashoda) oporezuje se porezom na dohodak od 10%, a novac pripada vlasniku. Međutim, kod obrta ne postoji koncept zadržane (neraspoređene) dobiti za dalja kapitalna ulaganja u istom poreskom smislu kao kod privrednih društava.
  • U d.o.o.: Društvo plaća porez na dobit (10%). Dobit se može zadržati na računu firme za nova ulaganja, razvoj, zapošljavanje ili nabavku opreme, bez potrebe da se odmah isplaćuje vlasniku.
  1. Kredibilitet kod velikih partnera i uvoz/izvoz
    Veće domaće i strane kompanije, korporacije i banke često imaju interne politike prema kojima poslove većih vrijednosti dodjeljuju isključivo pravnim licima (d.o.o. ili d.d.). Takođe, spoljnotrgovinsko poslovanje (izvoz, carinska skladišta, veći uvoz) i učešće na tenderima javnih nabavki znatno je jednostavnije i prirodnije voditi kroz privredno društvo.
  2. Zapošljavanje većeg broja radnika i širenje strukture
    Kada biznis naraste na više od 5 ili 10 zaposlenih, vođenje kadrovske evidencije, obračun plata, zaštita na radu i organizacija poslovanja postaju složeni. Za takvu operativnu strukturu forma d.o.o. pruža bolju pravnu i organizacionu platformu.

 

Može li se obrt jednostavno „prevesti“ u d.o.o.?
U pravnom sistemu Federacije BiH ne postoji obrazac kojim se obrt samo „preimenuje“ u d.o.o.

 

Postupak podrazumijeva:

 

  • Registraciju novog privrednog društva (d.o.o.) pri nadležnom općinskom sudu uz izradu osnivačkog akta, uplatu temeljnog kapitala i dobijanje novog ID i PDV broja.
  • Prenošenje poslovanja, novih ugovora i partnera na d.o.o.
  • Sprovođenje zakonske procedure gašenja ili deregistracije obrta pri općinskoj službi i Poreznoj upravi FBiH (ili zadržavanje obrta ukoliko postoji opravdan poslovni model za oba subjekta).
Ovaj proces zahtijeva sinhronizovan rad knjigovođe, poreskog savjetnika i advokata kako ne bi došlo do prekida u poslovanju, zastoja u fiskalizaciji ili problema sa prenosom zaliha i opreme.

 

Zašto izabrati Agenciju Poslovnost d.o.o. Sarajevo? Sve pod jednim krovom
Odluka o prelasku sa obrta na d.o.o. nikada se ne donosi na prečac. Potrebna je precizna finansijska kalkulacija kako biste tačno znali koliki će vam biti troškovi, doprinosi, porezi i administrativne obaveze.

 

Kroz koncept „Sve pod jednim krovom“, Agencija Poslovnost d.o.o. Sarajevo omogućava vam besprijekoran prelazak:

 

  • Knjigovodstvene i računovodstvene usluge: Detaljna analiza vašeg poslovanja, vođenje knjiga (KPR/KP ili dvojno knjigovodstvo), završni bilansi obrta i početni bilansi d.o.o.
  • Poresko savjetovanje: Izračun poreske isplativosti prelaska na d.o.o., priprema za ulazak novog d.o.o. u sistem PDV-a i poreska optimizacija.
  • Pravna podrška i advokati: Priprema kompletne dokumentacije za sudski registar, izrada osnivačkih akata, ugovora o radu i vođenje procesa deregistracije obrta.
  • Softverske kuće i ovlašteni fiskalizeri: Prenos ili uvođenje novih računovodstvenih softvera, prebacivanje fiskalne kase na novo pravno lice i tehnička podrška bez zastoja u prodaji.
Ne nagađajte kada je pravi trenutak za promjenu pravne forme – konsultujte stručnjake i donesite odluku koja štiti vašu imovinu i ubrzava rast poslovanja.
 
🏢Agencija Poslovnost d.o.o.
📧info@poslovnost.ba
📞033/246-421
📍Kotromanića 48, Sarajevo

Još iz bloga

Priznati i nepriznati troškovi u poslovanju: Šta smije na račun firme, a šta nosi kazne?

2026-09-21 08:44:00

Priznati i nepriznati troškovi u poslovanju: Šta smije na račun firme, a šta nosi kazne?

Jedno od najčešćih pitanja sa kojima se susreće svaki knjigovođa jeste: „Mogu li ovaj račun provući kroz firmu?“ Mnogi preduzetnici u Federaciji BiH troškove poslovanja posmatraju kao način da smanje osnovicu za porez na dobit, pa nerijetko na račun preduzeća ili obrta stavljaju i privatne izdatke. Međutim, poreski propisi i Zakon o porezu na dobit jasno definišu koji se izdaci smatraju porezno priznatim rashodima, a koji ulaze u nepriznate troškove. Pogrešna procjena ili neoprezno pravdanje troškova dovodi do uvećanja poreza pri izradi poreskog bilansa, ali i do visokih novčanih kazni tokom inspekcijskog nadzora. U nastavku donosimo vodič kroz najčešće dileme oko poslovnih troškova i savjete kako da vaše knjigovodstvo bude potpuno sigurno i usklađeno sa propisima.

Saznajte više
Isplata dobiti u d.o.o. (dividenda) u FBiH: Kada, kako i uz koje poreske obaveze?

2026-09-21 08:32:00

Isplata dobiti u d.o.o. (dividenda) u FBiH: Kada, kako i uz koje poreske obaveze?

Jedan od glavnih ciljeva svakog uspješnog preduzetnika jeste ostvarivanje profita. Međutim, kada privredno društvo (d.o.o.) ostvari pozitivan finansijski rezultat, pred osnivače se postavlja ključno pitanje: Kako zakonito, sigurno i bez poreskih rizika isplatiti zarađeni novac na privatni račun? U praksi se često dešava da vlasnici firmi podižu novac ili vrše transakcije bez valjanog pravnog osnova, što poreska inspekcija može tretirati kao prikrivenu isplatu dobiti ili oporezivi dohodak, uz obračun zateznih kamata i visoke novčane kazne. Upravo zato je uloga koju ima stručan knjigovođa presudna kako bi se svaki korak proveo strogo u skladu sa zakonima. U nastavku donosimo detaljan pregled uslova, procedura i poreskog tretmana isplate dobiti u Federaciji Bosne i Hercegovine.

Saznajte više